Romaňi čhib

e čhib le ROMENDAR; ROMANE(S) – romanes pes vakerel andre averutne thema – jekhbuter andre Evropa;
romaňi čhib nane andre ňisavo them themeskeri čhib – andre but thema pes lel sar cikňibnaskeri nacijakeri čhib.

ROMAŇI ČHIB

sar indoevropsko čhib andal e indoarijsko famiľija hin peskera gramatikaňi štrukturaha igen pašes le čhibenge, so lenca pes adaďives vakerel andre sevorno (šilaľi) India (phenas hindsko, pandžabsko, radžastansko, bengalsko, the aver čhiba). Romaňi čhib ľikerďas peske morfologikane znaki andal ajsi vrama, kana o Roma mukhle pal pende o Indicko subkontinentos, sas oda talam deštone šelberšeste pJ. (pal oda sar uľiľa o Ježišis). Olestar džanas, hoj e romaňi čhib čhinďas pes avre neve indickone čhibendar igen sig. Sar periferno indoarijsko čhib, romaňi čhib ľikerďas peske varesave čhibakere znaki, save dikhas the paš aver periferno indicko čhiba, phenas paš pandžabsko čhib. O averipen maškar e hindsko čhib, so hin sar centralno indoarijsko čhib the leperdune periferna čhiba hin andro deklinacijakero the kerutno sistemos. O centralna čhiba jekhbuter gramatikane kategoriji sikhaven analitikanes, periferna čhiba sikhaven ajse kategoriji jekhbuter sintetikanes vaj neosintetikanes, maškar ajse kategoriji peren, phenas casus, tempus the modus. O lingvista vaj o antropologa roden o than, khatar o Roma avle, andre maškarutňi the raťutňi (zapadno) India u gondoľinen, kaj oda sas varekana maškar pandžto the dešto šelberšeste. Pašipen pal o Roma the lengeri čirlatuňi indicko phuv jekhbuter sikhavel e romaňi čhib the o folkloris, bašaviben, the o sikhľipena save o Roma ľikeren the mek aver. Pal ada khatar egzaktnones o Roma hine the kana odathar gejle avri našťi phenel ča e lingvistika, aľe buter šaj phenen pal oda aver romologikane disciplini, etnologija, antropologija u anglunes kampel te rakhel ajse čirlatune ľila (prameňa), savenge šaj paťas. Te dikhas pro džaniben pal e čhib, šaj pes lel teoriji pal oda khatar e romaňi čhib avel u šaj pes kerel historicko – lingvisticko, komparativno analiza, so džal avri le čhibengere rekonštrukcijendar. E lingvistika šaj sikhavel pr´oda, sar pes e romaňi čhib visarelas andre peskere aver štadiji. Historija pal čhibakere kontakti, sar kikidenas o kontaktimen čhiba pre romaňi čhib the lakeri dialektengeri gramaticko štruktura, neve lexikalna vrstvi the štrukturi andro romano lavustik. E romaňi čhib hin ajsi neviindoarijsko čhib, savi barol avri Indiatar, korkores avre indoarijskone čhibendar. Romaňi čhib sar indoarijsko avriindicko čhib ľikerďas peske peskero bazutno indoarijsko lavustik. Maškar lavengere druhi jekhbuter pen ľikerde o vašonava the o ginutne. O šerutne nava penge ľikerde ajse indicika nava, so hine phandle manušikane ťeštoha, famiľijaha, kherutňipnaha the mek aver. Andre romaňi čhib hin but lava andal aver kontaktimen čhiba, phenas andal perzsko, armensko, turecko, arabsko, grecko, bulharsko, srbsko, rumunsko, ungriko, slovačiko, rusiko, čechiko the aver čhib. Neveder vrama sikhavel the pr´ajse lava, save sas kidle aver čhibendar: francuziko, angľiciko the aver. Mek maškaroda e romaňi čhib iľas peske but lava sar kalki andal aver čhiba, savenca pes jekhpašeder kontaktinelas. Tel deš šelberša avľa kijo bare visaribena u kije divergencija andre romaňi čhib. Čhibengere kontakti u andraluno čhibakero visariben džalas kij´oda, hoj ačhile avri aver romane dialekti. Hin but romane čhiba, dialekti, save šaj aven ajci averutne, hoj o manuša na achaľon jekh avreske. Pre Slovačiko o Roma vakeren severocentralnone dialektoha, juhocentralnone dialektoha, vlachiko dialektoha u jekh cikňi grupa vakerel sintsko dialektoha. Le nacijen, savenca pen o Roma kontaktinenas, hin pengere sikhľipena, kultura, paťaviben. Oda bizo kikidelas pro Roma u visarelas lengeri identita. O Roma na ile avre nacijendar ča varesave lava andal lengere čhiba, aľe the varesave sikhľipena the kulturna molipena. Th´avka o Roma ľikerde pengeri indicko čhib, savi phandel len adaďivesutnona Indiaha. (Kostić, Samko, vastengero lekhipen).

ROMAŇI ČHIB

hin andre aver thema dokumentimen andro archiva, ča zijand hoj ajse archiva nane buter. Andre Viedňa hin thodo kidňipen Heinschink Collection, hin len odoj vakeribena andre romaňi čhib, buter sar 650 ori. Ola nahravki kerelas buter sar tranda berš Evropate o Mozes F. Heinschink. Oda kidňipen šaj rakhas andro Fonogramsko archivos, andre Rakusko džaňibnaskeri akademija. Aver kidňipen šaj rakhas andro Dokumentačno centrumoskero archivos, University of Texas at Austin, so thoďas u pre savo dikhel o Ian Hancock. Koda hin jekhbareder dokumentengero kidňipen pal e romaňi nacija, lakeri kultura andre luma the romaňi čhib. Hin oda buter sar 25 000 genďa, monografiji, lekha, publikaciji, dikhľade foliji, fotografiji, hangoskere the čitreskere materijala, the but aver namedijalna dokumenta.

ROMAŇI ČHIB

beršestar 1992 sikhavel pes pre Univerzita le Konštantinoskeri Filozofoskeri Nitrate, Ustavoste pal romologikane džanibena (Katedra pal e romaňi kultura), jekhbuter andro pedagogicka the socijalna sikhavibnaskere kotera. Beršestar 1990 romaňi čhib sikhaven pre Karlovo univerzita Prahate, andro sikhavibnaskero koter romistika, so thoďa e Milena Hübschmannová. Maškar aver univerziti andre luma, kaj džene sikhľon romanes peren Department of Romology and Sociology of Education, University of Pécs Hungary; Department of Linguistics, University of Texas at Austin; School of Arts, Languages and Cultures Manchester University, UK; Finland Department of Finnish, Finno-Ugrian and Scandinavian Studies University of Helsinki, Finland; Centre for Baltic and East European Studies (CBEES) Södertörn University, Sweden.

ROMAŇI ČHIB

lel sar dakeri čhib buter manuša sar sikhavel o ginďiben andal o berš 2011. Andro berš 2011 pen thode kije romaňi nacija 53 721 murša the 52 017 džuvľa, jekhetanes 105 738 (Štat. Úrad., Tab. 115). Kije romaňi čhib sar dakeri čhib oficijalnones pen thode 61 967 murša the 60 551 džuvľa, jekhetanes 122 518 (Štat. Úrad, Tab. 156). Hin interesantno, hoj kije romaňi čhib sar dakeri čhib thode pen buter manuša, sar kije romaňi nacija. Averipen hin 19 780 džene. Le Romenge the aver nacijakere čhibakere cikňibnenge o hakaja hine dine andre legslativna čhibakere normi EU sar phenas Evropakeri charta perdal regionalna vaj cikňibenengere čhiba, vaj Avlino phandlo lav perdal nacijakere cikňibnengero arakhiben. Mek pašoda pre Slovačiko hin legislativna čhibakere normi, phenas Thami pal o minoritengero čhibakero chasňariben, aľe the dokumenti, so nane legislativna, phenas Programovo avrivičiňiben le rajipnastar SR pro berša 2016 – 2020, kaj o rajipen pes phandľas, hoj avka kerela, kaj e praksa džala jekhetanes le oficialnone thamoha č. 184/1999 Z.z. Th´avka, kaj amen hin but čhibakere hakaja, save hine mek thode andre legislativa, th´avka, kaj o Viboris vaš o ministri andal e Evropakeri rada u o Viboris perdal eksperta pal čhibakeri charta keren monitoring, den goďa the zor, nane čhibakere hakaja vaš o Roma dine andre praksa. Phenas, hoj na arakhas romaňi čhib andro upredžanľaribena (označenia), uradna the verejna rakhibena, lokalna rajaripnaskere bešibena, nane duječhibengere dokumenta, informaciji perdal savore džene the andro školi.

ROMAŇI ČHIB

te vakereas pal e situacija pre Slovačiko, hin charakteristicko, hoj hine pharipena andre čhibengeri politika u čhibakere hakaja nane implementimen andre praksa. Pharipen: 1. nane but eksperta perdal romaňi čhib; 2. nane džanibnaskere – rodľipnaskere, akademicka u ekspertna inštituciji the buťakere thana; 3. nane (romano) nacijakero korpusis la romaňa čhibaha, aver romane korpusa – archivos perdal dialektna vakeribena andre romaňi čhib; 4. nane direkt lovengero mechanizmos perdal romano čhibakero džaniben the rodľipen; 5. Andro čhibengere školi na del pes te kerel themeskeri skuška andal romaňi čhib; 6. na del pes pre uči škola te sikhľol romaňi čhib sar sikhavibnaskero koter; 7. romaňi čhib andro školi sar čhib andre savi o pedagoga sikhaven the savo o sikhľuvne sikhľon. Informaciji pal e ROMAŇI ČHIB hine the pro portala sar ROMLEX, ROMBASE, Romani Linguistics Website.

Milan Samko

Andre romaňi čhib thoďa: Martina Horňáková

Literatura:

KOSTIĆ, S., SAMKO, M. Rómčina v jazykových a kultúrnych kontaktoch. [vastengero lekhipen].
Tab. 115 Bešutne pal o genderis the pal e nacija
https://census2011.statistics.sk/tabulky.html
Tab. 156 Bešutne pal o genderis the pal la dakeri čhib
https://census2011.statistics.sk/tabulky.html

Close Menu